Fenomenologija islama

Nakon što smo u prethodnom 4. dijelu ovih razmišljanja govorili o ekonomskim principima ekonomičnosti i rentabilnosti, sad imamo namjeru u nastavku, ako dragi Allah da, nešto više govoriti o značaju i potrebi primjene ekonomskog principa likvidnosti na mikroekonomskom nivou preduzeća.

4. Ekonomski princip likvidnosti

Sadržaj:

1. Uvod: javno promovisanje homoseksualnosti kao novi izazov za bosanskohercegovačko društvo

2. Historijski osvrt na redefinisanje čovjekove prirode i promjene seksualnog identiteta

3. Pogled na homoseksualnost iz vjerskog ugla

4. Zaključna razmatranja u kontekstu organizovanja „povorke ponosa“ u Sarajevu

Ranije je u ovim kazivanjima već rečeno da se čovjek (gledano iz perspektive onoga koji neće da grabi sebi, već za ljubav Božiju hoće da daje od sebe) ne smije u pogledu dunjalučkoga imetka koji mu je dragi Allah podario ponašati rasipnički (da ga troši ne vodeći računa o ekonomisanju čime ga u stvari rasipa), već se u radu nad njime treba ponašati ekonomski, dakle voditi računa o osnovnim principima ekonomije koji se u radu sa imetkom koji mu je dragi Allah dao trebaju primjenjivati.

Obzirom da ekonomija spada u društvene nauke, nauke čije zakonitosti su u ključnoj mjeri određene ponašanjem ljudi, svaki objektivni pokušaj njezinoga definisanja mora uzeti u obzir čovjeka koji je svojim ponašanjem gradi. Tu je ključni faktor kako sam čovjek vidi svrhu svoga bitisanja – šta on želi svojim životom ostvariti.

Uvodna riječ

Suština svjedočenja dragoga Allaha jeste svjedočenje Njega kao Živog i Vječnog (El Hajjul-Kajjum), kao Stvoritelja i Gospodara i nebesa i Zemlje, odnosno svega postojećeg.

U stvari, postoji samo On i uz Njega uzvišenom voljom Njegovom još i svjetovi stvorenja koje je On stvorio i kojima On gospodari – dakle sve što postoji uz Njega, i Zemlja i sva stvorenja na njoj, i svemir i sve ono što postoji u njemu, samo su Njegova stvorenja totalno ovisna o Njemu i koja bez Njega uopće ne bi mogla egzistirati.

Sažetak

U ovom radu prikazana je historija dovišta Prisadi u Brnjičanima pored Srebrenika, jednog od najstarijih dovišta u Bosni i Hercegovini. U prvom dijelu rada obrađeni su religiozni pojmovi svetog (numinoznog), svetog prostora i molitve u svjetskim religijama s posebnim osvrtom na islam.

Ima već dosta dugo kako čujem od prijatelja i poznanika da na cjelokupnu situaciju u svijetu i kod nas kažu: „Ma ahiri-zeman!“, „Došla teška vremena“, „Sve su ovo predzanci Sudnjega dana“, i sl. Također, svi vjerojatno svjedočimo i jednu tendenciju kod dijela našega svijeta slobodno kazano konkretnih priprema za nadolazeći Kraj svijeta, što je posebice izoštreno kod simpatizera sufijskoga nauka, a opet neodoljivo podsjeća na američke tzv. Preperse, one koji vjeruju kako će se za njihova života desiti kataklizma epskih razmjera i kako se za nju valja što bolje pripremiti.

U radu¹smo ukratko pokušali naglasiti različitost između pojmova slijepac i slijepi u Božjoj objavi (Kur'anu) i u islamskoj Predaji (hadisu). Božja objava i Predaja kao dva osnovna izvora islama, a samim time i islamskog moralnog učenja, govore o slijepim ljudima u pozitivnom smislu, no s druge strane, osuđuju slijepce, koji kraj očuvanog vida ne vide ispravno.

Vijest objavljena ovih dana na CNN-u govori kako se 29 članova ruskog kulta Sudnjeg dana, među kojima i četvero djece, zatvorilo u izvjesnoj jami iščekujući Smak svijeta, koji prema njihovu vjerovanju treba da se desi u maju 2008. godine. Sličnih vijesti, čak i sa ishodom kolektivnog samoubistva, nažalost ne manjka u posljednje vrijeme. Fenomen proricanja Smaka svijeta poznat je u skoro svim tradicijama i kulturama, pa tako i kod muslimana. Takve teme danas su radije slušane nego nekad. Neosjetno se uvlače u naš život, pa čak počinju određivati i naše temeljno svakodnevno bitisanje i odnošenje prema stvarnosti kao takvoj. Stvarni problemi koje treba rješavati tako se nesvjesno još više zaturaju u stranu.